Rebićevi kolege iz te afere su se primirili, ali to nije vrijedilo i za njega jer je u veljači ove godine, među ostalima, uhićen u USKOK-ovoj akciji “Dijagnoza”. Tereti ga se za primanje mita i sudjelovanje u ishođenju dokumentacije potrebne za dobivanje invaliditeta.

Prvi znakovi bogatstva
U zadnjih deset godina u ove dvije afere Rebić je skupio oko 25 raznih kaznenih prijava (17 zlouporaba i ovlasti, šest kaznenih djela primanja mita, jedno krivotvorenje službene isprave itd.), no unatoč tome ne samo da je cijelo vrijeme ostao na svom radnome mjestu, nego se iz godine u godinu od svoga “samostalnog rada” rapidno bogatio.

Prve znakove bogatstva Rebić je pokazivao još dok je bio ravnatelj Doma zdravlja u Grudama, kada je kupovao prve bagere za izvođenje građevinskih radova.

- Doktor Rebić ima otprilike jednak broj nekretnina i kaznenih prijava. Samo što su kaznene prijave javne, a njegovo bogatstvo je tajno - rekao nam je jedan njegov kolega, i sam sudionik jedne od ovih dviju afera. 
Kamenolom u vlasništvu Rebićeve supruge Alenke 
Rebić nikada ne kupuje luksuzne, velike nekretnine poput kuća u centru velikoga grada ili jahte, nego je skloniji kupnji manjih stanova i poslovnih prostora. Vlasništvo nad nekretninama, vrijednima više od milijun eura, stavlja isključivo na ukućane, a rijetko na sebe.

Rebića drže za velikog šaljivdžiju i osobu koja je jako vezana uz suprugu Alenku i djecu Stjepana i Mariju, za koje je spreman sve učiniti, pogotovo ih materijalno zbrinuti, što se jasno vidi iz uvida u njegovu imovinu.

Naravno, postavlja se pitanje kako je dr. Rebić, s plaćom od 10-ak tisuća kuna, stekao sve te nekretnine. Odgovor na to pitanje možda će biti poznat nakon okončanja spomenutih dviju afera.

Rebić u Imotskom na adresi Put Gaja 5 već trideset godina ima prekrasnu vilu na dva kata od petstotinjak kvadrata. Pored kuće su često parkirana vozila u njegovu vlasništvu (rover 620, opel vectra i lada niva te suprugin rover 220 SB).

U Splitu ima stan od 70-ak kvadrata u Iločkoj 20, u kojemu živi sin Stjepan (25), a do prije nekoliko godina je imao i poslovni prostor od 40-ak kvadrata u ulici Ruđera Boškovića, koji je prodao jednom poslovnom čovjeku iz inozemstva.

Rebić često najintimnijim prijateljima zna reći “ne valja, ljudi moji, razdvajati djecu” pa je u duhu tog slogana u Zagrebu, na adresi Lanište B 12/C, kupio dva stana od po sedamdesetak kvadrata, u kojima su mu susjedi često viđali sina i suprugu, a puno rjeđe kćerku.

 Rebić je jedini osnivač poduzeća “Plame” d.o.o., u okviru kojeg posluje i kamenolom u mjestu Bogomolja na južnoj strani otoka Hvara, između uvala Duboka i Smokvina.

Kao vlasnica kamenoloma u službenim se dokumentima spominje njegova supruga Alenka Rebić, dugogodišnja imotska profesorica kemije i biologije, po struci inženjer. Državni inspektorat je 1999. godine podnio kaznenu prijavu protiv nje jer je dva mjeseca prije u tom kamenolomu u radnoj nesreći poginuo radnik Slaven Lenac (20) iz Splita.

Protiv Alenke Rebić zvane Seka potom je i odbačena kaznena prijava, ali postupak protiv dvije osobe još traje.

- Dr. Rebić nije kući i sa sobom ne nosi mobitel i za novine neće govoriti - rekao nam je ženski glas kada smo nazvali dr. Rebića za komentar.

www.slobodnadalmacija.hr

Na prostoru između zaselaka Mandići i Matići, u Prološcu Gornjem, samo jedan kilometar udaljeno od znamenitog Crvenog jezera, prije godinu dana postavljena mjerna stanica HEP-e. Doznajemo, rezultati mjerenja idu u prilog opravdanosti investicije, a priča o prološkim vjetrenjačama postaje realnost. 

Nedjeljno otvaranje izloga još je po nečemu premijerno: Harrods, naime, nikada do sada u svom izlogu nije imao bar koji je zaista radio za mušterije. U iduća tri tjedna posjetitelji će dva puta na dan (od 13 do 15 te od 16 do 18) moći besplatno kušati Akvintu, što će mnogi sigurno iskoristiti i zbog toga što će im to biti jedinstvena prilika da uđu u Harrodsov izlog. Akvinta votku u vinariji u Imotskom proizvodi Rus Dimitrij Železnjak, a otvaranju je prisustvovao i hrvatski veleposlanik u Velikoj Britaniji Josip Paro.

- Imidž nam je iznimno važan i želimo da ova votka bude ekskluzivno piće koje se ne može kupiti bilo gdje - rekao je Železnjak, dodajući da se upravo zbog toga Akvintu može dobiti samo u najekskluzivnijim londonskim robnim kućama - Selfridges i Harrods, a uskoro će je prodavati i u susjednoj Harvey & Nichols robnoj kući.

www.jutarnji.hr

Rezultati 4. kola:

Istra 1961- Imotski   2:1
Hrvatski dr. - Lokomotiva 2:1
Slavonac CO - Međimurje 3:1
Karlovac - Suhopolje 1:0
Pomorac - Moslavina 3:0
Mosor - Segesta 1:0
Trogir - Vinogradar 1:2
Solin - Junak 2:4

Otvorenje novog kafića u gradu krstila je Nelina prijateljica glumica Ankica Dobrić, a na svečanom otvorenju bio je i glumac Vedran Mlikota, nova ljubav popularne osječke glumice.
Iako se tjednima nagađalo o njihovoj ljubavi, a samo su ih rijetki imali priliku vidjeti zajedno, Mliki i Nela na otvorenju Jazza nisu krili ljubav.

Među brojnim glumcima našla se i Marija Borić, mnogima poznatija po svojoj posljednjoj televizijskoj ulozi - služavke Ivkice iz AVA-ine sapunice Ponos Ratkajevih, Marija Borić.

A svojim je dolaskom prisutne počastila i oduševila glavna zvijezda večeri Esma Redžepova, koja je nakon 30 godina ponovno zapjevala u gradu Osijeku, ovaj put  na humanitarnom Ethno Os festivalu

www.vecernji.hr

Mnogi od njih do sada su zbog profesionalnosti imotskih pograničnih policajaca završili s onu stranu brave, a od sada im se piše još gore. Dugo su, naime, imotski policajci nadgledali granicu dalekozorima, vlastitim očima. Odnedavno im je poboljšana i tehnika za nadgledanje granice, posebno ona kojom se služi noću.

Sofisticirani uređaj matix za noćno promatranje umnogo je pomogao da se već lociraju i uhvate mnogi prijestupnici. Bili smo jednu večer na granici s Bosnom i Hercegovinom sa graničnim policajcima i njihovim matixom. Policajci Mate Ćorić i Dragan Znaor u nekoliko minuta instalirali su kameru, spojili je sa prijenosnim uređajem i 12-voltnom baterijom. Na malom ekranu u mrkloj noći, na daljini od nekoliko kilometara, promatrana je granica.

‘Lako vam je kad imate oči u mraku’

Policajci su nam pokazivali siluete zečeva kako trče livadama, pse zavezane ispred obiteljskih kuća, prelete pataka… Nekoliko automobila, koji su se kretali uz samu granicu, bili su vidljivi kao na dlanu. No nitko te večeri nije skrivio nikakav prekršaj niti pokušao ilegalno prijeći granicu. Da je kojim slučajem pokušao, druga patrola bi ga, na dojavu Mate i Dragana, vrlo lako zaustavila.

- Granicu možemo nadgledati u svim vremenskim uvjetima. Lako vam je kad imate oči u mraku, a to je naš matix - govore nam imotski pogranični policajci.

- Vjerujte, on registrira kretanje miša na udaljenosti od dva kilometra. Odgovorno tvrdimo da je dio granice koji pokriva matix više nego siguran. Da nam je još nekoliko ovakvih, bila bi to prava noćna barijera za potencijalne prijestupnike - vele nam Mate i Dragan, koji i nakon našeg odlaska nastaviše sa promatranjem do ranih jutarnjih sati.

Već godinama je poznato kako je više tisuća Hrvata iz BiH prijavljeno na ovim prostorima te, što im je hrvatska država zakonom omogućila, koriste razne povlastice, od mirovinskog, zdravstvenog osiguranja do dječjeg doplatka za djecu.
Naši sugovornici iz Imotskog potvrđuju da su, listajući popis birača, na svojoj kućnoj adresi pronašli imena osoba za koje nikada nisu čuli / Foto: Igor Sambolec / CROPIX 
U mnogim imotskim obiteljima, upravo iz tih ili sličnih razloga, zna biti prijavljeno i do desetak osoba iz BiH.

- U nekim obiteljima ih ima, vjerujte, i po 30. Zašto bismo mi o tomu svojim imenima svjedočili, kada to sve institucije naše države itekako dobro znaju – rekli su nam u razgovoru Imoćani, koji su željeli ostati anonimni.

Jedan od naših sugovornika potvrdio nam je kako je slučajno, listajući popis birača, na svojoj kućnoj adresi pronašao imena osoba za koje nikada nije čuo.

Saznali smo i kako su nekim osobama ovih dana stigle na kućne adrese zdravstvene iskaznice, također za njima nepoznate ljude, ali i rješenja iz Porezne uprave o naplati poreza za iznajmljivanje stanova, u kojima su, opet, boravila neka “čudna” imena.

Zavirili smo u brojke popisa birača. U Imotskoj krajini, prema popisu stanovništva iz 2001. godine, ima ukupno 33.253 stanovnika, a na izborima 2005. godine bilo je 31.108 birača.

Slična situacija ponovila se i na prošlim parlamentarnim izborima. Gdje su nestali stanovnici do 18 godina starosti, koji nemaju pravo glasa, a kojih je u Imotskoj krajini, prema statističkim podacima, oko 9000? Oduzmu li se od ukupnog broja stanovnika osobe do 18 godina, ispada da u popisima ne može biti više od oko 24.000 upisanih.

Još jedan podatak iz popisa stanovništva prema prisutnosti, odnosno odsutnosti, znači o pravom stanju na terenu, govori o ukupno 27.202 stanovnika. Kada bi se tek od te brojke oduzelo one do 18 godina, u popisima birača ne bi moglo biti više od 19 tisuća građana s pravom glasa.

Svakom je jasno da se nešto čudno s “brojkama i slovima” događa te da se sve to manifestira na pomalo čudan način, gotovo kao da se netko poigrava s aktima i propisima.

Zanimljiv podatak je da sam grad Imotski ima ukupno 10.111 stanovnika, a čak ih je 9730 s pravom glasa. Razlika je tek od 400-tinjak onih od 8 do 18 godina starosti, što, nažalost, nije točno, jer samo OŠ Stjepana Radića u Imotskom pohađa tisuću osnovaca. Gdje se njima zameo trag?!

Evo još jednog podatka. U gradu Imotskom ima gotovo 400 kućnih pomoćnica! Dakako, gotovo sve su žene iz BiH, koje prijavom zaposlenja ostvaruju brojna prava u Hrvatskoj.

I sve je to bilo podnošljivo dok se baratalo činjenicama kako prijavljeni stanovnici BiH imaju tek pravo glasa na izborima, što je bilo aktualno posebno u vrijeme izbora.

Građani koji stalno žive na ovim prostorima, u nevjerici tek pretpostavljaju kakva sve prava imaju ljudi koji su tek formalno prijavljeni u RH, a žive preko granice.

U svemu ovom krivca treba tražiti ponajprije u institucijama hrvatske države, koja je omogućila ovakve situacije, a tek onda u postupcima onih koji ih koriste.

 Vedrana BEKAVAC ŠUVAR/EPEHA

www.slobodnadalmacija.hr
 

       -Pored adaptacije u unutrašnjosti zgrade, napravljeni su radovi na krovištu zgrade, a fasada će biti gotova kroz koji dan. Urediti ćemo i okoliš, te se gradi  ogradni zid prema lokalnoj prometnici, - kazano nam je načelnik Knezović.
 

          - „Na prostoru Imotske krajine ima nešto više od 1200 neženja, starijih od 28 godina. Doduše granica udaje i ženidbe nešto je se pomakla u odnosu na prijašnje generacije, ali ako bi uzeli hrvatski prosjek, to je nešto više od dvoje djece, znači zbog starih momaka koji neće da se žene, je oko 2500 djece manje na ovim prostorima, upravo zbog njih“!

Pitali smo zašto Babić ističe neženje, a ne neudane starije cure kao uzrok ovog problema, i dobili jednako zanimljiv odgovor¸

       -„Na ovim prostorima inače se rađa manje ženske nego muške djece. Veliki dio imotskih žena se udaju za strance, a najveći je broj onih koje odlaze u gradove, jer ne žele živjeti na selu! Tako da sada, samo u gradu Imotskom nedostaje 300 cura“, - kazuje nam Babić. 

Zanimljivo razmišljanje, a s obzirom da je ove godine, u svim osnovnim školama Imotske krajine, upisano tek 2990 djece. Paralela s ovim brojka koje nam je iznio Nedo Babić, ne daje baš ružičastu nadu, pa za očekivati je razred dva manje prvašića i iduće godine u Imotskoj krajini.