• Naslovnica
• Kontakt
• Forum
• Čvoka
• Vremenska prognoza

• (NE)Kultura
• Crna kronika
• Događaji
• Gospodarstvo
• Politika
• Sport
• Vijesti
• Vijesti 2
• Vijesti 3
• Zanimljivosti
• Život

RSS feed

U Imotskom više birača i kućnih pomoćnica nego stanovnika

Vječiti problem prijavljenih Hrvata iz BiH u pograničnim mjestima Imotske krajine i samom gradu Imotskom, ovih je dana, ako je suditi prema neslužbenim informacijama, kulminirao.

Već godinama je poznato kako je više tisuća Hrvata iz BiH prijavljeno na ovim prostorima te, što im je hrvatska država zakonom omogućila, koriste razne povlastice, od mirovinskog, zdravstvenog osiguranja do dječjeg doplatka za djecu.
Naši sugovornici iz Imotskog potvrđuju da su, listajući popis birača, na svojoj kućnoj adresi pronašli imena osoba za koje nikada nisu čuli / Foto: Igor Sambolec / CROPIX 
U mnogim imotskim obiteljima, upravo iz tih ili sličnih razloga, zna biti prijavljeno i do desetak osoba iz BiH.

- U nekim obiteljima ih ima, vjerujte, i po 30. Zašto bismo mi o tomu svojim imenima svjedočili, kada to sve institucije naše države itekako dobro znaju – rekli su nam u razgovoru Imoćani, koji su željeli ostati anonimni.

Jedan od naših sugovornika potvrdio nam je kako je slučajno, listajući popis birača, na svojoj kućnoj adresi pronašao imena osoba za koje nikada nije čuo.

Saznali smo i kako su nekim osobama ovih dana stigle na kućne adrese zdravstvene iskaznice, također za njima nepoznate ljude, ali i rješenja iz Porezne uprave o naplati poreza za iznajmljivanje stanova, u kojima su, opet, boravila neka “čudna” imena.

Zavirili smo u brojke popisa birača. U Imotskoj krajini, prema popisu stanovništva iz 2001. godine, ima ukupno 33.253 stanovnika, a na izborima 2005. godine bilo je 31.108 birača.

Slična situacija ponovila se i na prošlim parlamentarnim izborima. Gdje su nestali stanovnici do 18 godina starosti, koji nemaju pravo glasa, a kojih je u Imotskoj krajini, prema statističkim podacima, oko 9000? Oduzmu li se od ukupnog broja stanovnika osobe do 18 godina, ispada da u popisima ne može biti više od oko 24.000 upisanih.

Još jedan podatak iz popisa stanovništva prema prisutnosti, odnosno odsutnosti, znači o pravom stanju na terenu, govori o ukupno 27.202 stanovnika. Kada bi se tek od te brojke oduzelo one do 18 godina, u popisima birača ne bi moglo biti više od 19 tisuća građana s pravom glasa.

Svakom je jasno da se nešto čudno s “brojkama i slovima” događa te da se sve to manifestira na pomalo čudan način, gotovo kao da se netko poigrava s aktima i propisima.

Zanimljiv podatak je da sam grad Imotski ima ukupno 10.111 stanovnika, a čak ih je 9730 s pravom glasa. Razlika je tek od 400-tinjak onih od 8 do 18 godina starosti, što, nažalost, nije točno, jer samo OŠ Stjepana Radića u Imotskom pohađa tisuću osnovaca. Gdje se njima zameo trag?!

Evo još jednog podatka. U gradu Imotskom ima gotovo 400 kućnih pomoćnica! Dakako, gotovo sve su žene iz BiH, koje prijavom zaposlenja ostvaruju brojna prava u Hrvatskoj.

I sve je to bilo podnošljivo dok se baratalo činjenicama kako prijavljeni stanovnici BiH imaju tek pravo glasa na izborima, što je bilo aktualno posebno u vrijeme izbora.

Građani koji stalno žive na ovim prostorima, u nevjerici tek pretpostavljaju kakva sve prava imaju ljudi koji su tek formalno prijavljeni u RH, a žive preko granice.

U svemu ovom krivca treba tražiti ponajprije u institucijama hrvatske države, koja je omogućila ovakve situacije, a tek onda u postupcima onih koji ih koriste.

 Vedrana BEKAVAC ŠUVAR/EPEHA

www.slobodnadalmacija.hr
 

Izbor za Miss Svijeta iz Kijeva prebačen u Južnoafričku Republiku

Ovogodišnji izbor Miss svijeta koji se trebao održati za mjesec dana u Kijevu, odgođen je za prosinac. Nenadano preseljenje završnog izbora iz Ukrajine seli se u Johannesburg u Južnoafričkoj Republici. Direktorica izbora za Miss Hrvatske Maja Šostar ovu je odluku objasnila sljedećim riječima:
– Izbor je odgođen zbog usklađivanja mogućnosti izravnog prijenosa u sve zainteresirane države, kojih je ove godine iznimno mnogo.

Naša direkcija za izbor misice opovrgnula je sva nagađanja kako se izbor preselio iz Ukrajine u Afriku zbog sukoba u Gruziji, a promjena termina i mjesta završnog natjecanja način je kako zaštititi finalistice, među kojima je i naša predstavnica Josipa Kusić.

– U službenom dopisu iz svjetske direkcije dobili smo objašnjenje kako je izbor preseljen zbog sinkronizacije prijenosa i nikakva spomena nema da je to učinjeno zbog toga jer bi djevojke u Kijevu bile u opasnosti – kaže Maja Šostar. Bilo kako bilo, naša Josipa je dobila gotovo dva mjeseca više za pripreme za završno natjecanje.

Konačno lokaliziran požar na Šeminovcu

Nakon  tri dana borbe s vatrenom stihijom u petak poslijepodne  je lokliziran veliki šumski požar na brdu Šeminovac . 
U požaru je izgorjelo oko 140 hektara guste borove šume. Da se ponovno ne bi razbuktala vatrena stihija, tijekom  noći ali i u subotu na  požarištu se nalazi 25 vatrogasaca s 20 vozila.

Imoti prijeti stečaj

Za kupnju većinskog udjela u imotskom proizvođaču grožđa i vina, tvrtki “Imota” (98,79-postotni udjel), po posebnim uvjetima, odnosno za početnu cijenu od jedne kune, u Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) do isteka roka nije pristigla ni jedna ponuda.

Ponudbenu dokumentaciju na četvrtom natječaju otkupila je zadarska tvrtka “Indium”, kojoj je HFP odobrio dubinsko snimanje poslovanja “Imote”, ali nije dostavila ponudu. Prema riječima Ljubice Hanak, predstavnice HFP-a, Fond će o neuspjelom pokušaju prodaje izvijestiti Vladu, kao predstavnika većinskog vlasnika “Imote”, koja treba donijeti odluku o budućnosti tvrtke, koja bi, prema važećim propisima, mogla završiti i u stečaju.

U Bušanjama podignuta bista Franji Tuđmanu

Stanovnici Bušanja u općini Proložac dostojno su se zahvalili prvom Hrvatskom predsjedniku Dr.Franji Tuđmanu.U osvit njihove nebeske zaštitnice Velike Gospe,kod poznatog izvorišta pitke vode Kapljuna ,podignuli su mu bistu,rad akademskog kipara Kažimira Hraste.

Na svečanosti otkrivanja biste u malim Bušanjama okupilo se mnoštvo ljudi,prijatelja i poznanika stanovnika Bušanja,uglednih gostiju iz javnog i političkog života.Otvarajući svečanost poznati novinar i član Udruge Bušanje iz Splita Mijo Grabovac,istaknuo je zasluge prvog Hrvatskog predsjednika.

-Danas kada se njegovo ime marginalizira mi mu otkrivamo bistu uz prometnicu koju je posjetio kao Hrvatski  predsjednik 1993. za svoga prvog posjeta općini Proložac,i za sve njegove zasluge u stvaranju nove i moderne Hrvatske,izjavio je Grabovac.

Bistu dr.Franje Tuđmana otkrio je član Predsjedništva HDZ-a i ministar regionalnog razvoja,šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković,a u zanimljivom kulturnom programu nastupile su dvije generacije pjevačica izvorne gange iz Bušanja u živopisnim narodnim nošnjama.
 

“Stećak” kao i njegovi zemljaci, otišao u Zagreb

Jučer su Proložani doživjeli pravi šok! Nenajavljeno, bez velikih priprema i priče, u centru mjesta, došli neki nepoznati ljudi, dovezli kamion s dizalicom, natovarili stari kameni stećak, jedan od simbola Prološca i odvezli u nepoznatom pravcu!? U nevjerici i s čuđenjem Proložani su prolazili, gledali na mjesto na kojem se gotovo petsto godina nalazio stećak, nadgrobni spomenik jednom od predaka današnjih Proložana. Tko i zašto je odvezao u „nepoznato“ ovaj povijesni dragulj pitali su se Proložani, a mi smo potražili odgovor u Konzervatorskom odjelu u Imotskom, a oni su nas uputili na zagrebačku galeriju Klovićevi dvori. Cijela priča dobiva razumljivu dimenziju, a to je da će se u Klovićevim dvorima održavati „Izložba stećaka“, i to od 4. rujna do 8. studenoga, na kojem će prološki stećak zauzimati istaknuto mjesto. Jasminka Poklečki Stošić voditeljica projekta nam veli da je sve u skladu s zakonskim normama i po pravilima struke.

         -Poslali smo zamolbu za izmještanjem stećka načelniku općine Proložac Mati Lasiću, koji je to odobrio. Nadležni konzervatorski odjel u Imotskom, provjerio stanje na terenu, utvrdili da je to tehnički izvodivo, i na osnovu njihove suglasnosti odlučili smo ovaj stećak na ovoj izložiti. Ovakva povijesna građa se ne može transportirati bez police osiguranja, a ona je napravljena na vrlo veliku vrijednost, kod Croatia osiguranja. Naravno, po završetku izložbe stećak ćemo ponovno, neoštećen vratiti u Proložac, na mjesto na kojem stoji stojećima, - kazala je Jasminka Polečki Stošić.

Amerikanci sumnjiče Zvonka Bušića zbog eksplozije bombe u New Yorku 1975.

Slučaj eksplozije bombe 1975. godine na aerodromu La Guardia u New Yorku, zbog koje je tada poginulo 11 osoba, još uvijek nije razriješen, a ispada da će tako i ostati i to zbog puštanja na slobodu Zvonka Bušića, koji se nedavno vratio u Hrvatsku nakon odsluženja 30-godišnje zatvorske kazne, piše New York Times.
 
Podsjećamo, Bušić je u američkim zatvorima odslužio 30 godina i to zbog otmice aviona i smrti jednog policajca 1976. godine.

Pojedini američki istražitelji su za bombaški napad na rečenom aerodromu sumnjiče upravo Bušića, a na takvim tvrdnjama, koje nikad nisu uspjeli dokazati, ustraju i dan danas.

Terence McTigue, bivši zapovjednik u jedinici za eksplozive, tako je kazao da cijeli slučaj ostaje otvoren, dok su same pojedinosti zapamtile tek obitelji smrtno stradalih i ozlijeđenih.

Slučajevi Bušićeve otmice aviona i eksplozije bombe na La Guradiji su nevjerojatno slični

Isto tako on smatra da je slučajevi Bušićeve otmice aviona i eksplozije bombe na La Guradiji nevjerojatno slični. Obje bombe postavljene su u iste dijelove ormarića, nekoliko dana nakon praznika te su obje bile većih dimenzija i težine. I jedna i druga bile su sastavljene od dinamita i baterije od 9 volti.

Bivši okružni tužitelj Robert Tanenbaum je ispričao da je postojao velik broj indicija koje su upućivale kako je Bušić upleten u taj bombaški napad. Naveo je kako je velika nepravda što sam slučaj nije zatvoren, zbog čega je izrazio prilično nezadovoljstvo.

Bušić i nadalje ustraje u svojoj nevinosti u pogledu te krizne situacije. Tek navodi da ga već 30 godina progone glasine o La Guardiji, ali i poručuje da bi daljnja istraga koja bi pokazala rezultate omogućila da nestanu neosnovane i bezobzirne priče.

index.hr

Zvonko Bušić odbacuje navode New York Timesa 

Zvonko Bušić u ponedjeljak je odbacio navode iz opširnog teksta koji je u nedjelju objavio list New York Times u kojem se Bušića sumnjiči za napad izvršen 1975. godine na newyorškom aerodromu La Guardia, a u kojem je poginulo 11 osoba.

“Za sada želim reći, i to kategorično tvrdim, da ja, Zvonko Bušić, nisam na bilo koji način sudjelovao niti sam u bilo kojem vidu povezan s gore navedenim krvoprolićem u New Yorku”, stoji u pismu koje je Bušić poslao Hini.

U prosincu 1975. bomba je eksplodirala u zračnoj luci La Guardia u New Yorku. U tom napadu, za koji nitko nije odgovarao, poginulo je 11 osoba a 75 ih je bilo ozlijeđeno. U velikom tekstu objavljenom u nedjelju New York Times navodi bivšeg okružnog tužitelja Roberta Tannenbauma koji je kazao da su neki istražitelji za postavljanje bombe sumnjičili upravo Zvonka Bušića.

Bušić ističe da, osim akcije s otmicom američkog putničkog zrakoplova,  nikada u životu nije počinio ikakvo prekršajno djelo za koje bi mu se moglo suditi.

Bušić (62) se u srpnju vratio u Hrvatsku, nakon što je pomilovan. On je prethodno u Indiani služio kaznu doživotnog zatvora jer je sa skupinom hrvatskih političkih aktivista 10. rujna 1976. oteo putnički zrakoplov Boeing 727 tvrtke TWA na letu od New Yorka do Chicaga.

Namjera mu je bila da iz aviona u kojem je bilo 76 putnika izbaci nad Londonom i Parizom letke u kojima objašnjava hrvatski slučaj u tadašnjoj Jugoslaviji i poziva na neovisnost Hrvatske.

Prije otmice u jednome pretincu newyorške podzemne željeznice otmičari su ostavili bombu, a preko pilota proslijedili informacije o njoj. Prilikom deaktiviranja bombe poginuo je američki policajac Brian J. Murray i Zvonko Bušić osuđen je 1977. na doživotni zatvor.

Ostali iz skupine, trojica muškaraca i jedna žena, njegova supruga Julienne Bušić izašli su iz zatvora ranije.

www.grude-online.info

Zelena katedrala u novom ruhu

Nakon sječe starih topola, koje su već postale i opasne za ljude, koliko zbog starosti i čestih lomljenja velikih grana, toliko i zbog peluda koji je stvarao poteškoće, okružje znamenite Zelene katedrale na izvorištu rijeke Vrljike dobilo je posve novi izgled.

Investicijom Općine Proložac, a uz suglasnost Župnog ureda u Prološcu i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima naše županije, zasađena su nova stabla jasena, posijana je trava te uređena nova šetnica uz samu rijeku Vrljiku. Također je postavljena i nova rasvjeta.

 - Znamo da naši ljudi teško prihvaćaju promjenu nekih stvari, ali sada su, čini se, svi suglasni da smo napravili pravi potez te dali novi izgled Zelenoj katedrali. Uz potporu našeg župnika fra Ante Madunića, cijeli kompleks od oko 2500 metara četvornih dobio je novi izgled i sadržaje. Kada još stasaju ovi jaseni, biti će to poseban ugođaj uz zavjetnu crkvu i izvorište Vrljike, riječi su načelnika općine Proložac Mate Lasića.

Povodom Dana općine Lovreć povelju dobo prof. Mate Maras

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća na kojoj je kao gost bio župan Ante Sanader,stanovnici Lovreća započeli su slavlje u povodu Dana svoje općine,Dana pobjede i blagdana Gospe Lurdske.Načelnik općine Ante Babić istaknuo je čitav niz uspješno realiziranih projekata,prvenstveno onih u infrastrukturi,a koji su u funkciji poboljšanja života svih stanovnika općine.
Na sjednici je uručena i Povelja općine Lovreć istaknutom prevoditelji i promicatelju Hrvatskog jezika prof.Mati Marasu.Prof.Maras se i biranim riječima zahvalio na nagradi.
U sklopu proslave Dana općine održan je i jubilarni Deseti maraton protiv droge od Ciste Provo do Lovreća,na kojem je sudjelovao rekordan broj mladih njih više od 80.
Slavlje Lovrećana nastavljeno je i malonogometnim turnirom,nastupom Jole,te misnim slavljem u župnoj crkvi Svih svetih.

Kako je Zvonko Bušić dočekan u Imotskom i Gorici

 

“Sude mi zato što svoje volim, volim najviše”, odjekivalo je u petak navečer dok se Zvonko Bušić stepenicama uspinjao do središnjeg imotskog trga. U društvu s gradonačelnikom Antom Đuzelom, suprugom Julienne i prijateljima Bušića su dočekali mnogobrojni Imoćani, želeći mu nakon 32 godine provedenih u američkim zatvorima čvrsto stisnuti ruku.

Pretjesan je bio središnji trg za primiti više tisuća Imoćana koji su došli pozdraviti Bušića u gradu u kojem je proveo svoje školske dane pohađajući osnovnu i srednju školu.
 
Odležao je 32 godine zatvora samo zato jer je volio Hrvatsku, rekao je u ime udruge Imotski sokolovi koji su i organizirali Bušićev dolazak u Imotski, Vedran Ujević.

- Imotski je dio moga života i dio moje mladosti. Kad sam dolazio u Hrvatsku i kad sam vidio svu ovu ljepotu rekao sam sam sebi: za jedan dan radosti kroz Hrvatsku koju sam osjetio u svom srcu bio bih spreman propatiti tisuću puta. Kad bih mogao radost moga srca podijeliti s Hrvatima u svijetu ne bi bilo sretnije nacije. Ovo je najsretniji dan moga života, osjećam se lagano kao pero. Imam dojam da hodam po oblacima. Ovaj doček u Imotskom je mom srcu najdraži, ovdje se počelo odmotavati klupko mog života’, obratio se Bušić Imoćanima koji su ga prekidali skandirajući Zvonko, Zvonko.

Bušić će u subotu nakon punih 40 godina izbivanja u svijetu posjetiti i svoju rodnu Goricu u BiH. Goričani mu pripremaju poseban doček.

www.slobodnadalmacija.hr

Grude - Online - “Najveće američke drobilice su pokušale samljeti hercegovački kamen ali nisu uspjele”

Nakon 32 godine provedene u američkim zatvorima Zvonko Bušić je u subotu stigao u svoju rodnu Goricu. Već u prijepodnevnim satima u Gorici se okupilo više tisuća ljudi, pristiglih iz raznih krajeva Hercegovine i Dalmacije, kako bi Taiku pružili dostojanstven doček.

Odmah po dolasku u BiH Zvonko se uputio pred Osnovnu školu Gorica gdje mu se prigodnim govorom obratio predsjednik grudskog ogranka Matice Hrvatske Mario Bušić uručivši mu prigodne darove. Nakon toga je Zvonka u ime rodbine prigodnim riječima pozdravila i djevojčica Petra Bušić, što je posebno dojmilo sve okupljene.

Zvonko je u svom vidno emotivnom govoru istaknuo kako je vrlo dirljiv doček imao u Zagrebu, po samom ulasku u Hrvatsku, te u Imotskom, ali da je uzbuđeno čekao trenutak kada će posjetiti svoj rodni kraj. Govorio je također i o svojim uspomenama na Goricu, o svom životnom putu i izdržavanju svoje robije te je na kraju srdačno zahvalio svim okupljenima na toploj dobrodošlici koju su mu uputili.
Program dočeka su uveličali članovi HKUD Sloga iz Gorice, a Zvonko i njegova supruga su primili i mnoštvo poklona, hrvatsku zastavu, goričku lozu, škiju, snimke sa održavanja goričkih večeri za Taika dok je bio u zatvoru itd.

Svi okupljeni su se željeli slikati sa Bušićima, stisnuti im ruku i pozdraviti ih, a nakon programa dočeka koji je trajao oko sat vremena, Zvonko se sam zaputio na grob svojih roditelja koji se nalazi u neposrednoj blizini Osnovne škole Gorica.

foto i tekst  www.grude-online.info
 

Sljedeća stranica »

Copyright © 2008. Radio Imotski - ImotskiPortal · Imotski news portal by X · Login