• Naslovnica
• Kontakt
• Forum
• Čvoka
• Vremenska prognoza

• (NE)Kultura
• Crna kronika
• Događaji
• Gospodarstvo
• Politika
• Sport
• Vijesti
• Vijesti 2
• Vijesti 3
• Zanimljivosti
• Život

RSS feed

Počela istraživanja za buduću izgradnju vjetroelektrana

Stručni tim Ekonomskog fakulteta iz Splita predvođen prof. Željkom Miljavcem, prilikom prezentacije strateškog razvojnog plana općine Proložac, istaknuo je da su sjeverni dijelovi Općine, pogodni za izgradnju vjetroelektrana!? Načelnik općine Proložac Mate Lasić u nekoliko navrata je isticao, da se užurbano radi na prikupljanju potrebne dokumentacije, i kako će se ovaj projekt ugraditi u županijski Prostorni plan. Navodno postoje zainteresirani investitori za gradnju takvih objekata, a pokusna mjerenja su pokazala, da je izgradnja vjetrenjača u Prološcu - pitanje dana ! Puno skepse među Proložanima su proizvodile ove izjave, mnogi su tvrdili da je sve to prazna priča, priča za dnevnopolitičke potrebe.
       -Međutim, razuvjerili smo sve «nevjerne Tome» koji su sumnjali u ozbiljnost i realizacije ovog projekta, - ističu nam u općinskom Poglavarstvu.

Na prostoru između zaselaka Mandići i Matići, u Prološcu Gornjem, samo jedan kilometar udaljeno od znamenitog Crvenog jezera, prije godinu dana postavljena mjerna stanica HEP-e. Doznajemo, rezultati mjerenja idu u prilog opravdanosti investicije, a priča o prološkim vjetrenjačama postaje realnost. 

Zvonko Bušić vraća se u Goricu za vrijeme berbe grožđa

Nedavno oslobođeni Zvonko Bušić Taik trenutno boravi u Zadru, mjestu Rovanjska, gdje zadnjih godina živi njegova supruga Julienne Eden-Bušić, a u rodnu Goricu kod Gruda ponovno dolazi za berbu grožđa. Naime, kako su nam potvrdili članovi Zvonkove uže obitelji, upravo je za tim hercegovačkim “ritualom” zatamničen u američkim zatvorima najviše patio.

Želja mu je bila da bude dio berbe grožđa, koja u Hercegovini okupi cijele obitelji i ovdje ima posebno značenje.

Gorica utkana u Zvonkovu dušu

Kolika je Zvonkova i fizička potreba za grožđem, koje je uz smokve jedan od simbola hercegovačkog krša, svjedoči i to da je u zadnjih tjedan dana pojeo trideset kilograma grožđa, kako bi nadoknadio sve one godine kad za to nije imao priliku, saznajemo od Zvonkove obitelji. Inače, Gorica se posebno utkala u Zvonkovu dušu. S tog kamenjara on je poniknuo, tu proveo djetinjstvo, tu ostavio roditelje koje nikad kasnije nije ni vidio. Upravo Gorica, kako je kazao, napravila mu je i doček koji ga je najviše dirnuo. Kako i ne bi kad su ga, između ostalih, tu dočekali i brojni članovi njegove velike obitelji, među kojima i veliki broj onih koje nije vidio desetljećima. Tu je i stara kamena kuća, koju je naša ekipa i posjetila, a u kojoj je Zvonko odrastao, a koja je i dan danas onakva kakvu je ostavio. Zvonkova obitelj vrijeme otkako je pušten iskoristila je da se ponovno poveže s njime, a kako su nam kazali, ne žele da se od Taika pravi heroj. Dodaju da je on tek idealist, sanjar koji je zbog svog sna bio spreman žrtvovati svoj cijeli život, zbog čega mu se danas ne može ne diviti.

Izvrsni rezultati otkupa poljoprivrednih proizvoda

Iako će otkup voća i povrća potrajati još puna dva mjeseca, u Braniteljskoj poljoprivrednoj zadruzi Imoćanka već su naveliko premašili lanjsku cifru od 300 tona otkupljenih poljoprivrednih proizvoda. Trenutačno je otkupljeno oko 500 tona, a više je nego sigurno da će na kraju ta brojka biti 800 tona. Da je to netko i spomenuo prošle godine kada se zadruga utemeljila, smatrali bi ga čudakom. Kada se k tome pridoda i činjenica da zadruga već danas ima i 120 kooperanata, onda su rezultati još upečatljiviji.

“Nije da se hvalimo, ali su trenutačni rezultati otkupa iznad naših očekivanja” - riječi su predsjednika i tajnika Braniteljske zadruge Imoćanka Tea Klapirića i Vijeke Pojatine.

“Ako se nastavi ovakvi trend otkupa i ovako veliki interes imotskih poljoprivrednika, sljedeće godine uistinu moramo nešto hitno mijenjati. Sadašnji  prostor gdje otkupljujemo voće i povrće  i skladište u privatnom vlasništvu nikako ne odgovaraju cjelokupnom sustavu otkupa. Mora nam se iznaći adekvatan prostor u kojem bi bila i hladnjača. Tek tada bi mogli biti zadovoljni i mi i poljoprivrednici, koji iz dana u dan imaju sve veće povjerenje u nas. Kako i ne bi kada im je zagarantiran otkup, a uredno im se i plaća. Većina njih već sada ide u plansku proizvodnju nekih poljoprivrednih kultura i to je ono čemu smo godinama težili” - ističu čelni ljudi Braniteljske poljoprivredne zadruge Imoćanka.

Iz zadruge hvale i Grad Imotski, koji iz svoga proračuna subvencionira poljoprivredne proizvode, stimulirajući poljoprivrednike na povećanje proizvodnje. Zamoliti će i ostale imotske općine da učine isto.

Spomenimo da su količine krompira otkupljene ove godine čak za tri puta veće od lanjskih. Također i voće ,posebno šljive bilježe otkupni rast za skoro četiri puta veći od lanjskog. Ove godine otkupljivat će se po prvi put i stolno grozdje. Sve otkupljene proizvode zadruga odmah isporučuje  Konzumu, jer s njima imaju ugovore o prodaji. Praktički u Konzumove prodavaonice diljem Hrvatske u roku od desetak sati stiže svježe voće i povrće iz Imotske krajine

Ženski nogomet u Prološcu

Šestu godinu zaredom organizira se humanitarni malonogometni ženski turnir u Prološcu, a ove godine u organizaciji Udruge mladih, sve skupa započinje u utorak 19. kolovoza. Nije baš uobičajeno da prološke žene trče za loptom, ali srčano bodrenje iz muškog dijela publike daje im za pravo da zamjene kuhinju nogometnim terenom. Tih dana u Prološcu je zanimljivo; muževi navlače kuhinjske pregače, a žene nogometne kopačke, štucne i dresove. Propozicije dozvoljavaju da muškarci mogu biti tek stručna podrška, voditelji ekipa, što često nogometno nabrijani muževi proživljavaju emotivno, uz galamu i nedozvoljene upade u teren. Ove godine uvedena novost u pravilnik - u ekipama se mogu natjecati samo žene koje se ne bave bilo kojim sportom, pa čak ni šahom. Svim profesionalnim, poluprofesionalnim i amaterskim sportašicama je zabranjeno sudjelovati na turniru, a i mlađima od 16 i starijima od 96 godina. Jedan od organizatora Vinko Šerilija ističe kako je interes velik, te da će se za sve ekipe koje se prijave, pa čak i prvog natjecateljskog dana, naći mjesta, a mogu se prijaviti u caffe Roby u Prološcu ili na broj mob. 091/ 515 99 07.

Dogana fest

Udruga mladih Imotski po treći put organizira festival  alternativnog stvaralaštva, ovogodišnji festival počinje  12. kolovoza  i traje do 31. kolovoza, a tijekom festivala moći ćete uživati u koncertima, izložbama, video projekcijama, predstavama… Cijeli festival odvija se u Dogani (bivšoj Duvanjskoj stanici).

Između sna i rasprodaje 

Svi veliki gradovi Europe i svijeta odavno su već prepoznali važnost kulturne raznolikosti i istu su upregnuli kao jedan od odraza vlastitog identiteta. Slijedeći globalne tragove šačica alternativaca jednog malog kamenog grada u Dalmaciji izgradila je svoju stvaralačku scenu i smjestila ju u napušteno i opustošeno kameno zdanje koje je stotinama godina prije predstavljalo pokušaj revitalizacije gospodarske slike ondašnje Dalmatinske zagore. Zakoračivši u ovaj kameni spomenak težačkih uzdaha, u trenu su mu udahnuli novi život, pogodan za neke suvremene kulturne izričaje, autonomnost, eksperimentiranje i interaktivni odnos s vanjskim svijetom. Ovaj novi val prezentacije umjetničkog stvaralaštva stariji je od svih novih stanovnika Dogane, a njegovo trajanje i do današnjih dana tek ukazuje kako još uvijek nije okončana borba protiv institucionalnosti  i politizacije kreativnog duha. Njihovo nomadsko djelovanje ukazuju i daljnju potrebu za „neutralnošću”,  brzoj distribuciji osobnog stvaralaštva pri čemu slijedi međusobno vrednovanje, podrška i uzajamna kritika. Nemoguće je ne primijetiti njihovu snagu i povezanost te rijetko koja umjetnička scena može se pohvaliti tolikom čvrstoćom unutar jednog kruga, tolikom količinom pozitivističkog duha i socijalne osjetljivosti. Odbacivši hibridnost umjetničkog okvira, njegovu parazitnost i komercijalizaciju stvorili su novu nomad art praksu, definirali vlastiti san smještajući ga u zaboravljeni prostor Dogane i nesvjesno se uveli u svijet rasprodaje. Preprodavači baštine ubrzo su se dosjetili dati na dražbu sad već spomenak imotske alternativne kreativne scene. Vrijeme otupljivanja mladenačkih neovisnih oštrica je u tijeku i prije same mogućnosti da se ova nomad art praksa ukorijeni u lokalnoj zbilji. No upravo iz tog razloga ovaj festival ima prije svega zadatak ukazati na tu besmislenost uništavanja inicijativa koje oplemenjuju život lokalne zajednice. Služba i družba su se našle pred dvobojem, službi je služiti, družbi se družiti, a na kraju ove još jedne privatizacijske balade biti će vidljivo tko je ponosniji na vlastiti angažman. Imotski art nomadi ma gdje bili lako će pronaći novi prostor svog bivstvovanja, pitanje je tek hoće li tko žaliti kada krenu njihove karavane i neću biti nimalo iznenađena ako odbiju zapjevati nostalgični  Tinov Odlazak.  

  

(ImotskiPortal/Suzana Budimir & UMI)

Tunel Sv. Ilija stigao do 774. metra

Županijska delegacija na čelu sa županom Antom Sanaderom, dožupanom Lukom Brčićem, saborskim zastupnikom Krunom Peronjom i predsjednikom Županijske skupštine Živkom Nenadićem u pratnji sa glavnim inžeinjerima Tunela Sveti Ilija, te članom Uprave Hrvatskih autocesta Marijom Lovrinčevićem, obišla je gradilište budućeg tunela. Na sjevernom portalu iz prve ruke su se uvjerili kako radovi napreduju te su prošetali utrobom Biokove. Bušilice Hidroelektre Niskogradnje stigle su do 774 metra, što je, kako je izjavio Mario Lovrinčević, upravo očekivano. - Radovi idu prema zacrtanoj dinamici. Nadam se da su danas svi ovdje prisutni viđenim zadovoljni. Tunel se probija svaki dan od 5 do 7 metara. Radovi idu svojim tokom bez ikakvih zastoja – rekao nam je Lovrinčević pri izlasku iz tunela koji će kad bude završen u mjesecu lipnju 2010. godine biti dugačak 4,240 metara i spajat će sjevernu, zabiokovsku stranu sa južnom primorskom. U mjesecu rujnu očekuje se početak radova i na probijanju južnog portala u Bastu. Uz sve načelnike iz Imotske krajine u srijedu je na sjevernom portalu bio i načelnik Baške Vode Joško Roščić koji je posebno istaknuo problem kamenoloma Bast smještenog upravo na južnom portalu tunela. - Na mjestu budućeg južnog portala eksploatacijsko je polje kamenoloma Bast. Očekujemo da će Ured državne uprave koji je izveo koncesiju tu istu koncesiju ukinuti te sukladno Županijskom prostornom planu zatvoriti kamenolom Bast što su referendumom zatražili i njegovi stanovnici – istaknuo je Roščić. Uz tunel županijska delegacija obišla je i dionicu autoceste od Šestanovca do Zagvozda koja će do Ravče biti predana na korištenje u mjesecu prosincu ove godine. Zagvozd je inače ovih mjeseci veliko gradilište jer se uz tunel i autocestu grade i spojne ceste Zagvozd-Baška Voda. Na spojnoj cesti biti će sa sjeverne strane izgrađeni i podvožnjak Stanići, te nadvožnjak Sveti Križ, dok će na južnoj spojnoj cesti biti izgrađen vijadukt Baška Voda, podvožnjak Bast, most Vrisovina, te podvožnjak u čvoru Baška Voda. Investicija tunela bez PDV-a iznosi 316 milijuna kuna, investitor su Hrvatske autoceste, a izvođači radova su Hidroelektra Niskogradnja sa sjeverne strane te Konstruktor Inženjering Split sa južne strane.www.slobodnadalmacija.hr

Grubinjane ne zanima što im djeca neće imati nogostup

Državna cesta Lovreć-Imotski D60, često proglašavana jednom od «crni točaka» u RH, ili cesta smrti. U posljednjih deset godina na toj dionici izgubljena su 29 života i veći broj teže ozljeđenih u brojnim prometnim nezgodama. Upravo zbog ovih crnih statistika, Vlada, odnosno Ministarstvo mora prometa i infrastrukture, ulaže 54 milijuna kuna u prometnicu, dužine 23 kilometra, sve u cilju povećanja sigurnosti prometovanja i naravno sigurnosti žitelja Lovreća, Kjenovca, Krivodola i Grubina. Mještani ovih zaselaka su najčešći sudionici brojnih prometnih nezgoda. Prema projektnoj dokumentaciji uređenja prometnice, pored proširenja kolnika trebao bi se izgraditi i nogostup, što prema posljednjim informacijama, se neće dogoditi! Naime iz Mjesnog odbora Grubine stiže nam zabrinjavajuća vijest, - zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, se odustaje od izgradnje nogostupa kroz Grubine!? Dolazimo, doduše i do neslužbene informacije u Hrvatskim cestama, da je zastoj radova kroz Grubine, upravo zbog imovinsko pravnih pitanja. Lokalna samouprava, odnosno općina Podbablje i pravna služba HC je trebala riješiti taj problem, a zašto nije, nismo dobili odgovora. Saznajmo da gotovo 80% mještana svoje zemljište daje besplatno, a ostali, nisu našli suglasnost s investitorima, što će izgleda, na kraju plaćati oni najneviniji, - a to su djeca. Naime, osamdeset djece od 4. do 8. razreda svakodnevno iz Grubina odlazi u tri kilometra udaljenu školu u Krivodolu, upravo spomenutom prometnicom! Nogostup, kroz Grubine, i Krivodol, koji se izgleda neće izgraditi, na cijeloj dionici D60 je zasigurno najpotrebniji. Kako sada stvari stoje, nakon temeljite rekonstrukcije državne ceste Lovreć – Imotski, koja je se čekala desetljećima, Grubine će i nadalje ostati «usko grlo» i «crna točka».   

Glavina Donja: Šakom udario policajca

Jučer oko 18.20 sati, u mjestu Glavina Donja, prilikom kontrole prometa policijski službenici uporabili su sredstva prisile nad tridesetsedmogodišnjakom, koji je u vidno alkoholiziranom stanju odbio zapovijed da prestane vrijeđati policijske službenika. Jednog policijskog službenika udario je šakom u glavu. Policajcu su utvrđene lakše tjelesne ozlijede. Tridesetsedmogodišnjaku je određeno zadržavanje, a tijekom današnjeg dana će biti kriminalistički obrađen zbog počinjenja kaznenog djela po članku 317./Sprječavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti/ Kaznenog zakona.

Grizelj: Sinovi mi pali razred jer ne plaćam reket!

Vlatko Grizelj, vlasnik tvrtke MAL Grizelj, optužuje profesore srednje Tehničke škole u Imotskom za novčanu ucjenu i psihički reket. Nije na to pristao pa su mu oba sina zbog toga pala godinu, uvjeren je on.

Ostalima posušili ase
Ne želim opravdavati neznanje svojih sinova. Imaju loše ocjene, ali se ubrajaju u prosjek učenika danas. U oba razreda bilo je učenika s jednakim brojem jedinica tijekom godine, no tim su učenicima u posljednjim tjednima nastave doslovno podijeljene dvojke. Neki su se čak hvalili da će im roditelji preko ravnatelja Jure Vujevića srediti prolaz.

“Sin mi je tijekom godine imao jedinice iz samo dva predmeta, a treća jedinica, koja je značila i pad razreda, bila je ona profesora Vlade Pejića. Pred cijelim razredom dizao je pismeni ispit mog sina i ismijavao ga. Ta njegova jedinica odraz je njegove mržnje i zlobe prema meni, što je otvoreno izjavio u zbornici pred svim profesorima nazivajući me klošarom i kriminalcem. Ispada da je Pejić zaključivao ocjene meni, a ne svom učeniku” -  žali se Grizelj.

Sličan je problem bio s drugim sinom kod profesora Ivana Livajića. Grizelj tvrdi da je taj profesor cijele školske godine sustavno podcjenjivao i ponižavao njegova sina. Pozadinu (opet) nalazi u zavisti i ljubomori.  U zbornici je izjavio kolegama da sam sve potkupio, ali da njega ne mogu. “Zakleo se da moj sin neće dobiti dvojku. Obećanje je ispunio. Na zadnjem satu svima je podijelio dvojke, samo je mom sinu potvrdio jedinicu.”

U imeniku se može vidjeti da su ocjene prepravljane  vidi se da je preko dvojke napisana jedinica. To je čak utvrdila i inspekcija iz Splita  objašnjava Grizelj, koji tvrdi da je pedagog Matko Rudež sustavno kontrolirao ocjene njegovih sinova te ih čak i kopirao.  Zašto nije kopirao ocjene i ostalih učenika?

“Gori su prošli razred, a moju je djecu uništio. Rudež je tražio novac. Nije rekao iznos, ali jest da su djeca u opasnosti i da će pasti ako se nešto ne poduzme. Prijavio sam slučaj inspekciji, ali znate kako je to… Vuk vuka nikad nije pojeo. Djecu sam na koncu ispisao iz škole nakon što sam shvatio da me i dogodine čeka ista golgota” - kaže Grizelj.

Problem s pedagogom
Ravnatelj škole Jure Vujević kaže da je bila inspekcija i da je sve u redu. Ne zna da su djeca ispisana, a ni da su se nastavnici potužakali. Naime, ispao je problem s pedagogom Rudežom i razrednikom starijeg Grizeljeva sina Joškom Vidošem.

Pale su i teške riječi, Vidoš je čuo za tužbu, ali je ne bi komentirao dok točno ne vidi o čemu je riječ.  

www.vecernji.hr

Uređuje se Zelena katedrala

Nakon sječe starih topola koje su postale opasne za ljude, koliko zbog starosti i lomljenja grana toliko i zbog peludi koja je stvarala poteškoće, okružje znamenite Zelene Katedrale na izvorištu rijeke Vrljike je dobilo posve novi izgled. Invensticijom Općine Proložac a uz suglasnost Župnog ureda u Prološcu, te Javne ustanove za za upravljanje prirodnim vrijednostima Splitsko - dalmatinske županije, posječene su topole a upravo se završava i sadnja novih stabala Jasena te sijanje trave. U tijeku je postavljanje nove rasvijete i uređenje šetnice

-Znamo da naši ljudi teško prihvaćaju promjenu nekih stvari,ali sada čini se,svi su jednodušni u ocjeni  kako smo napravili pravi potez te dali novi izgled Zelenoj katedrali.Uz potporu našeg župnika fra Ante Madunića,cijeli kompleks od oko 2500 metara četvornih dobio je novi izgled i sadržaje.Kada još stasaju ovi jaseni biti će to poseban ugođaj uz zavjetnu crkvu i izvorište Vrljike,riječi su načelnika općine Proložac Mate Lasića.

Sljedeća stranica »

Copyright © 2008. Radio Imotski - ImotskiPortal · Imotski news portal by X · Login